Objavljeno Kategorija Novosti Ogranka.

U srijedu 11. veljače 2015. u 19 sati u Muzeju Turopolja predstavljen je drugi broj Luči, časopisa Ogranka Matice hrvatske u Velikoj Gorici. Luč su predstavili glavna urednica Bernardina Petrović i glavni urednik prvoga broja Ivo Pranjković te predsjednik Ogranka Stjepan Rendulić.

 

Drugim brojem Luči nastavljena je časopisna koncepcija najavljena prvim brojem istoimenoga časopisa. Ovogodišnji broj započinje člankom o radu Antuna Šojata, poznatom dijalektologu i vrsnom kajkavologu, o kojem je pisao Mijo Lončarić, a povodom smrti Pavla Rittera Vitezovića Ivan Nađ napisao je osvrt o jednom od najznačajnih pisaca s prijelaza 17. na 18. stoljeće.

O turopoljskim temama pisali su Marica Čunčić, Jozo Vela i Ivan Nađ. Marica Čunčić i Jozo Vela pisali su o grbovnici turopoljskih obitelji Puceković, Berković i Živković, koja je ujedno na naslovnici ovogodišnje Luči, a o izumrlim plemićima Črnkovečkim od Črnkovca pisao je Ivan Nađ.

O poznatom projektu Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje koji se bavi hrvatskim strukovnim nazivljem na internetu pod nazivom Struna pisale su poznate jezikoslovke Maja Bratanić i Milica Mihaljević. Jezikoslovnim su se temama bavile i mlade profesorice hrvatskoga jezika i književnosti Ana Mihaljević i Maris Prce koje su kritički pristupile prikazu glasovnim promjenama u udžbenicima hrvatskoga jezika.

Književna teorija zastupljena je u Luči člankom Đurđice Ščrbak o metafikciji J. M. Coetzeeja.

Osim u članku o kajkavologu Antunu Šojatu kajkavski je idiom zastupljen u članku Hodenje čez steklevinje i svilu Željke Cvetković koja propituje kak se zagledati v dušu piesnika-kajkavca.

Književnu scenu u Luči otvaraju nagrađeni radovi s Matičina književnog natječaja Cieli život v škrinjice Jelke Pavišić i Čije su ovo ruke Fabijana Lovrića te kratka priča Sto godinja pričanja Miljenka Muršića, a iza njih slijedi mali književni mozaik Anastazije Komljenović s probranim radovima hrvatskih autora (Ratka Cvetnića, Marije Lamot, Lane Derkač, Marine Šur Puhlovski, Sonje Manojlović i Darije Žilić).

Kazališna je tema zastupljena u članku Frane Marije Vranković u kojem predstavlja i analizira vlastiti redateljski uradak – predstavu I živjeli su sretno…?

U Luči je zapisan i poetsko- glazbeni recital koji su ansambl Zlatne godine posvetili sjećanju na žrtve Vukovara 1991.

Metatekstualne teme u Luči otvara dijalektologinja Marija Malnar o temi hrvatskih govora u radovima Marije Menac Mihalić i Anite Celinić, zatim slijedi propitivanje poznate knjige Nives Opačić o utjecaju globalizacije na hrvatski jezik o kojoj su pisale poznate jezikoslovke Milica Mihaljević i Lana Hudeček, pa Đurđa Parać koja je analizirala izabrane pjesme pjesnikinje Željke Cvetković, a metatekstualne teme zatvara članak Anđele Mihaljević koja piše kritički osvrt novoobjavljene knjige Tomislava Bogdana pod naslovom Lica ljubavi.

U Luči je predstavljeno Društvo prijatelja glagoljice o kojem je pisala njegova predsjednica Biserka Draganić.

O 21. hodočašću Hrvatske vojske i policije u Lourdes pisao je Ivan Nađ, a o Godišnjoj skupštini Matice hrvatske u Osijeku Neven Topolnjak.

Luč završava kronologijom aktivnosti Ogranka Matice hrvatske u Velikoj Gorici koju je napisao predsjednik Ogranka Stjepan Rendulić.

 

Na promociji urednici i predsjednik Ogranka zahvalili su svima koji sudjelovali u stvaranju ovogodišnjega broja Luči, a posebice autorima velikoga broja tekstova koji su najviše doprinijeli kvaliteti i opsežnosti ovogodišnje Luči. Promocijom Luč je postao dostupan svim zainteresiranim čitateljima koje, nadamo se, neće iznevjeriti.

 

 

U Velikoj Gorici 11. veljače 2015.